Međunarodni dan epilepsije


Možda vam se dogodilo da ste bili svjedok događaju kada osoba na javnom mjestu odjednom padne, počne se tresti, grčiti i teško disati, čeljust je jako stisnuta, javlja se pjena na ustima, osoba ima konvulzije i izgubi svijest…
Ili možda u obitelji imate nekoga tko još od djetinjstva zna biti malo ‘čudan’, odsutan, kao da odluta, nekad neobično trepće kapcima ili trza ramenima, ali o tome se baš i ne priča…

Upravo epilepsija je to medicinsko stanje o kojem se malo priča i jos manje zna. Osobe s epilepsijom često kriju svoje zdravstveno stanje, jer društvo još uvijek stigmatizira epileptičare zbog krivog mišljenja da je epilepsija psihička bolest.
Danas, drugog ponedjeljka u veljači obilježavamo međunarodni dan epilepsije, a već 14.2. nacionalni dan oboljelih od epilepsije.

Epilepsija je neurološko stanje, ustvari poremećaj funkcije kore velikog mozga, gdje se događaju nepravilnosti u radu moždanih stanica, što rezultira epileptičnim napadajem.

Uvjeti u kojima dolazi do epilepsije su: genetski tj. nasljedni poremećaji, prenatalna i perinatalna oštećenja mozga, ozljede glave (posttraumatska epilepsija), tumori i neki toksički i metabolički čimbenici. Podjednako se javlja kod žena i muškaraca i nije povezana sa dobi, što znači da se prvi napadaj može pojaviti i u odrasloj dobi kao i u djetinjstvu. Ako se napadaj dogodi dva i više puta, liječnik neurolog dijagnosticira epilepsiju. Otprilike 1 od 103 ljudi će u nekom trenutku života razviti epilepsiju.

Epileptički napadaji se dijele na generalizirane i žarišne.

Kod generaliziranih napadaja svijest je obično poremećena, a mogu biti

“absans” ili mali napadaj – najčešći u dječjoj dobi, sa kratkim poremećajem svijesti, obično bez pada na pod, javlja se kratkotrajni prestanak disanja, trzanje nekim dijelom tijela ili treptanje, traje do 30 sekundi

miokloni napadaj -u epilepsiji mioklonički napadaji obično uzrokuju abnormalne pokrete na obje strane tijela u isto vrijeme

klonički napadaj – napadaji popraćeni grčevitim pokretima

kloničko tonički napadaj (grand mal) – gdje je tipičan gubitak svijesti sa popuštanjem tonusa mišića i padom na pod, grčenje tijela, teško disanje, ponekad se osoba zbog grča mišića čeljusti ugrize za jezik ili nekontrolirano pomokri-ovo je ujedno i najdramatičniji oblik napadaja

Žarisni epiletički napadaj karakterizira nekontrolirano trzanje jednog dijela tijela, ali obično nema gubitka svijesti.

Većina napadaja su kratki ili traju nekoliko minuta, međutim, ako napadaj traje više od 30 min, to stanje je medicinski poznato kao status epilepticus, i može uzrokovati trajna oštećenja moždanih funkcija.

Liječenje epilepsije je u načelu dugotrajno, najčešće lijekovima koji sprječavaju pojavu napadaja, ili rjeđe odgovarajućim kirurškim zahvatima. Liječnik specijalist neurolog ili neuropedijatar određuje količinu i kombinaciju lijekova, te prati tijek bolesti periodičnim kontrolama.

Kako pomoći?

Grand mal ili toničko klonički je vrsta napadaja koju najčešće prepoznajemo, osoba se ukoči, gubi svijest, pada na pod i počne se nekontrolirano trzati. Nađete li se u blizini osobe koja ima takav napadaj, možete je pokušati zaštititi od pada, spustiti na tlo, osloboditi grlo i vrat od odjeće, okrenuti na bok i ispod glave staviti jastuk, te osobu ne ostaviti samu dok ne dođe svijesti i bude u stanju opet se samostalno kretati.

Potrebno je zatražiti liječničku pomoć ako je to prvi put da osoba ima napadaj, ako traje dulje od 5 minuta, ako je osoba ozlijeđena pri padu ili iz bilo kojeg drugog razloga mislite da osobi treba hitna medicinska pomoć.

Život s epilepsijom

Najčešća zabrinutost osoba s epilepsijom i njihovih obitelji je kako njihovo medicinsko stanje uskladiti sa svakodnevnim životom, kako urediti raspored dnevnih aktivnosti da ne izazovu napadaj te kako će eventualni napadaji utjecati na njihove odnose u školi, na radnom mjestu, u slobodno vrijeme.
Važno je biti upoznat sa faktorima koji mogu pridonijeti izbijanju napadaja, a neki od njih su neredovito uzimanje lijekova, konzumiranje alkoholnih pića ili opojnih droga, manjak odmora ili sna, povišen fizički ili psihički stres, hormonalne promjene povezane s menstrualnim ciklusom, a kod djece još i vrućica te fotostimulacija kod gledanja u ekran televizora ili računala.

Među poznatim osobama od epilepsije su bolovali Vincent van Gogh, Alfred Nobel, Agata Christie, a od suvremenika kantautor Neil Young i glumica Vitomira Lončar.

Obzirom da u Hrvatskoj dijagnozu epilepsije ima oko 45 000 osoba, od 1997. djeluje Hrvatska udruga za epilepsiju koja ima za cilj unaprjeđenje kvalitete života osoba sa dijagnozom epilepsije, provođenje edukacija osoba s epilepsijom i njihovih obitelji, te organiziranje sastanaka grupa samopodrške i savjetovališta za sve koje zanima kako živjeti sa epilepsijom.

Maja Lipovac, farm.teh.

Izvori

https://www.epilepsy.org.uk/press/facts

The Biology of Epilepsy Genes, Jeffrey L. Noebels

Mechanism of Epilepsy, C. Shin, J.O. McNamara

http://www.epilepsija.hr/