Prehlada, gripa ili korona-sezonske ili uvijek prisutne?


Prisutnost virusa i bakterija se bilježi svuda oko nas, i većina od njih je bezopasna za ljudski organizam. Najveći broj mikroorganizama se nalazi u probavnom sustavu, osobito crijevu, no velik broj kolonizira i našu kožu te sluznice dišnog i mokraćno-spolnog sustava.

S većim jesenskim zahlađenjima i temperaturnim razlikama povećava se i broj mikroorganizama koji su uzročnici respiratornih bolesti, a čijem razvoju pogoduju hladnoća i vlaga. Svi smo doživjeli prehladu, najčešću virusnu infekciju gornjega dišnog sustava koja se prenosi kapljičnim putem, a priličan broj ljudi je imao i bliski susret sa virusom COVID-19, dobro poznatim korona virusom.

 

Prehlada

Prehlada je blaga infekcija, koja traje najviše tjedan dana, a uobičajeni su simptomi kihanje, šmrcanje, curenje iz nosa ili začepljen nos, promuklost, grlobolja, kašalj i temperatura povišena do 38 Celzijevih stupnjeva.

U pacijenata s virozom javljaju se dvije vrste infekcija koje u prosjeku traju od tri do pet dana. Manji broj ima enteroviroze s probavnim smetnjama, grčevima, povraćanjem i slabošću, a većina ima viroze s respiratornim simptomima (hunjavica, pečenje u grlu, bolovi pri gutanju) popraćene visokom temperaturom do 39 Celzijevih stupnjeva, bolovima u cijelom tijelu i općom iznemoglošću.

Prehlade i viroze najčešće spontano prolaze uz postupno smirivanje simptoma i obično ne zahtijevaju odlazak liječniku. No u ljudi slabijeg imuniteta (npr. kronični bolesnici) mogu se javiti bakterijske upale grla, sinusa i uha ili bronhitis, za što je potrebno liječenje antibioticima, o čemu odlučuje isključivo liječnik. Nipošto se ne smiju uzimati antibiotici na svoju ruku jer oni ne liječe virusne bolesti!

 

Gripa

Gripa ili influenca je zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana virusom influence. Klinička slika gripe puno je teža od obične prehlade, najčešće relativno kratkog tijeka (u prosjeku 7 dana), no u određenim slučajevima može dovesti do težih komplikacija (najčešće upale pluća) pa i smrti. Gripa se učinkovito može spriječiti cijepljenjem.

Gripa se prenosi kapljičnim putem prilikom kihanja, kašljanja i šmrcanja (ulaskom kapljica izravno u nos ili usta osoba koje se nalaze blizu oboljele osobe) i indirektnim kontaktom kada respiratorni sekret oboljelih dođe na ruke, maramice i posljedično na ostale površine. Inkubacija kod gripe varira od 1 do 5 dana (prosječno 2 dana), no osobe su zarazne već 1 dan prije izbijanja simptoma te 4 do 7 dana nakon početka bolesti.

Komplikacije gripe očituju se i kroz pogoršanje dotadašnje kronične bolesti kroničnih srčanih i plućnih bolesnika, kao i osoba oboljelih od šećerne bolesti (dijabetičari). Iako se komplikacije gripe mogu dogoditi kod svake oboljele osobe, one se ipak češće razvijaju u populaciji pod povećanim rizikom – starije osobe, osobe s kroničnim oboljenjima kao što su srčana i plućna oboljenja, dijabetičari, osobe s oslabljenim imunološkim sustavom (oboljeli od karcinoma, transplantirane osobe, zaraženi HIV-om) i ostale kronično oboljele osobe.

 

COVID-19

COVID-19 je vrlo zarazan i lako prenosiv respiratorni virus. Primarno se širi u kontaktu s inficiranom osobom putem kapljica iz usta i nosa koje nastaju prilikom govora, kašljanja i kihanja i koje izravno padaju na sluznicu nosa, usta ili očiju druge osobe. Kapljice mogu pasti i na okolne površine, a preko njih se najčešće rukama virus prenese dalje.
COVID-19  različito djeluje na različite ljude. U većine zaraženih osoba razvije se blaga ili umjerena bolest i oporavljaju se bez bolničkog liječenja. Određeni broj zaraženih osoba ne pokazuju nikakve simptome bolesti (tzv. asimptomatski slučajevi).

Najčešći simptomi:

  • povišena tjelesna temperatura
  • suhi kašalj
  • umor

Manje uobičajeni simptomi:

  • bolovi
  • grlobolja
  • proljev
  • konjunktivitis
  • glavobolja
  • gubitak osjeta okusa ili mirisa
  • osip ili promjena boje prstiju na rukama ili nogama

Teški simptomi:

  • otežano disanje ili gubitak daha
  • bol ili pritisak u prsima
  • gubitak sposobnosti govora ili kretanja

U samoliječenje spada unos velike količine tople tekućine (što oslobađa sluz i pomaže kod iskašljavanja), zatim odmaranje i mirovanje, ali i korištenje tableta protiv bolova i/ili protiv povišene temperature (paracetamol, ibuprofen  ili acetilisalicilna kiselina). Nadalje, trebalo bi pokušati izbjeći lijekove protiv kašlja osim ako ih liječnik nije odobrio. Naime, smirujući kašalj lijekovima kod upale pluća pogoršava se razvoj bolesti (jer se time pomaže nakupljanju tekućine i sluzi), pa se tako kašalj može smirivati jedino tijekom noći da bi se bolesnik naspavao, a time i odmorio.

Obavezno bi trebalo potražiti pomoć liječnika ako simptomi traju dulje od dva-tri dana, ako su prisutne kontinuirane poteškoće prilikom disanja, ako je prisutna stalna bol u prsima kod disanja, kao i kod povišene tjelesne temperature iznad 39 °C. Isto tako, liječničku pomoć bi trebalo potražiti kod upornog kašlja i iskašljavanja. Dijete mlađe od dvije godine te osobe starije od 65 godina s virusnom upalom pluća također zahtijevaju liječnički tretman, kao i osobe na kemoterapiji, s oslabljenim imunitetom te s drugim zdravstvenim problemima (primjerice, sa zatajivanjem srca ili plućnim bolestima).

U svakom slučaju, liječenje je dugotrajno i potrebno je vrijeme za oporavak jer je organizam vrlo oslabljen.

Pravilna i izbalansirana ishrana je esencijalna za zdravlje organizma, naročito u stanjima bolesti ili oporavka. Da bismo se brže oporavili, često je potrebno uz zdravu prehranu dodati i suplemente u vidu vitamina i minerala.

 

Oblici preventive

Uvijek dobro perite ruke, a po mogućnosti i dezinficirajte. Ruke se pravilno peru dvadesetak sekundi. Dobro ih nasapunajte, a zatim temeljito isperite toplom vodom. Ako ste vani, možete koristiti i vlažne maramice ili tekuće dezinficijense. Također potrudite se što manje dirati lice jer ćete prljavim rukama viruse prenijeti na sluznicu.

Kad kašljete i kišete prekrijte usta i nos maramicom ili savijenim laktom, maramicu odmah bacite u zatvorenu kantu i operite ruke ili obrišite maramicom na alkoholnoj bazi.

Nošenje zaštitne maske može pomoći smanjenju širenja nekih respiratornih bolesti. Međutim, samo nošenje maske ne garantira zaustavljanje širenja bolesti te ju je potrebno koristiti uz ostale preventivne mjere, koje uključuju higijenu ruku i respiratornu higijenu, te izbjegavanje bliskog kontakta.

Provjetravajte prostorije u kojima boravite i radite. Najbolje bi bilo da otvorite prozor svaka dva sata kako biste pustili unutra svježi zrak.

Držite u svim prostorijama visoku relativnu vlažnost zraka. Vlaga bi trebala biti 70 posto ili više. Ako je vani hladno, pada kiša ili snijeg, otvaranjem prozora i zračenjem nećete podići vlagu u prostoriji. Hladni zrak u sebi sadrži vrlo malo vlage i posušiti će i onu vlagu koju već imate u prostoriji. Dodatno vlaženje zraka može se postići ovlaživačima zraka.

Održavajte nosnu sluznicu vlažnom. To možete učiniti pomoću spreja ili nosne pumpica s fiziološkom otopinom. Također možete nekoliko puta dnevno ispirati usnu šupljinu fiziološkom otopinom jer to smanjuje mogućnost svih respiratornih infekcija i stabilizira floru usne šupljine, a i smanjuje eventualni zadah iz usta.

Ostanite ili postanite fizički aktivni i dovoljno spavajte. San je vrlo bitan za očuvanje zdravlja jer naše tijelo treba barem sedam sati sna kako bi se moglo samo obraniti od bolesti. Neispavane su osobe tri puta sklonije infekcijama.

Zdravo se hranite. Jedite svaki dan svježe voće i povrće, pijte puno vode. Vitamini i minerali iz voća i povrća štite nas od nastanka bolesti. Tu su i antioksidansi koji neutraliziraju slobodne radikale i hranjive tvari koje osnažuju imunitet.

Ako je organizam sklon infekcijama ili oslabljen od njih, trebali bi posebno paziti da u organizam unosite vitamine C i E te betakaroten i cink. Vitamin C pronaći ćete u narančama i limunu, grejpu, kelju, cvjetači, brokuli i šparogama. Vitamin E dobit ćete ako budete koristili maslinovo ulje, pšenične klice, orašaste plodove, špinat i žumanjak.

Preporuke liječnika

????????Cijepljenje je i dalje jedna od najboljih zaštitnih mjera protiv bolesti COVID-19, a tako i gripe. Preporuke za cijepljenje donesene su u svim državama članicama EU-a, a provođenje nacionalnih kampanji cijepljenja je u tijeku.

 

 

KOME SE JAVITI U SLUČAJU DA SE ŽELIM CIJEPITI PROTIV COVID-19?
Za cijepljenje se možete prijaviti:

  • Prijavom kod svojeg liječnika obiteljske medicine
  • Pozivom na besplatni broj telefona 0800 0011
  • Javljanjem u županijski zavod za javno zdravstvo.

Glavni cilj cijepljenja je osigurati da se pacijenti ne razbole teže i da se ne moraju liječiti u bolnici. Stoga je cijepljenje vrlo efikasno.

Cijepljenje je najdjelotvorniji način zaštite od bolesti COVID-19 i najučinkovitiji način
suzbijanja širenja pandemije, stoga ovim putem još jednom apeliramo i naglašavamo važnost
cijepljenja.

 

 

Cjepivo protiv gripe u sebi ne sadrži žive viruse, nego tri različita virusna antigena. Cijepiti se mogu gotovo svi uz konzultaciju s liječnikom. Liječnici preporučuju cijepiti se bez obzira na godine, a posebice se to odnosi na kronične bolesnike, osobe oslabljenog imuniteta i zdravstvene djelatnike. Cijepiti se može kod liječnika obiteljske medicine, pedijatra, u radnim ustanovama i županijskim ispostavama Zavoda za javno zdravstvo.

Osobe koje su se cijepile prošle godine svakako neka se cijepe i ove godine iz razloga pojačane imunosti. Tako će još dodatno osnažiti svoj imunološki odgovor spram uvijek opasnih virusa influence i u punom zdravlju dočekati nadolazeće jesensko i zimsko razdoblje.