Bliži se sezona prehlada, viroza i gripe


S većim jesenskim zahlađenjima i temperaturnim razlikama virusnih infekcija povećava se i broj mikroorganizama čijem razvoju pogoduju hladnoća i vlaga. Mnogi od nas već su dobili prehladu, najčešću virusnu infekciju gornjega dišnog sustava koja se prenosi kapljičnim putem.

fall_13Prehlada je blaža infekcija, koja traje najviše tjedan dana, a uobičajeni su simptomi kihanje, šmrcanje, curenje iz nosa ili začepljen nos, promuklost, grlobolja, kašalj i temperatura povišena do 38 Celzijevih stupnjeva.

U pacijenata s virozom javljaju se dvije vrste infekcija koje u prosjeku traju od tri do pet dana. Manji broj ima enteroviroze s probavnim smetnjama, grčevima, povraćanjem i slabošću, a većina ima viroze s respiratornim simptomima (hunjavica, pečenje u grlu, bolovi pri gutanju) popraćene visokom temperaturom do 39 Celzijevih stupnjeva, bolovima u cijelom tijelu i općom iznemoglošću.

Prehlade i viroze najčešće spontano prolaze uz postupno smirivanje simptoma i obično ne zahtijevaju odlazak liječniku. No u ljudi slabijeg imuniteta (npr. kronični bolesnici) mogu se javiti bakterijske upale grla, sinusa i uha ili bronhitis, za što je potrebno liječenje antibioticima, o čemu odlučuje isključivo liječnik. Nipošto se ne smiju uzimati antibiotici na svoju ruku jer oni ne liječe virusne bolesti!

Gripa ili influenca je zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana virusom influence. Klinička slika gripe puno je teža od obične prehlade, najčešće relativno kratkog tijeka (u prosjeku 7 dana), no u određenim slučajevima može dovesti do težih komplikacija (najčešće upale pluća) pa i smrti. Gripa se učinkovito može spriječiti cijepljenjem.

Gripa se prenosi kapljičnim putem prilikom kihanja, kašljanja i šmrcanja (ulaskom kapljica izravno u nos ili usta osoba koje se nalaze blizu oboljele osobe) i indirektnim kontaktom kada respiratorni sekret oboljelih dođe na ruke, maramice i posljedično na ostale površine. Inkubacija kod gripe varira od 1 do 5 dana (prosječno 2 dana), no osobe su zarazne već 1 dan prije izbijanja simptoma te 4 do 7 dana nakon početka bolesti.

Komplikacije gripe očituju se i kroz pogoršanje dotadašnje kronične bolesti kroničnih srčanih i plućnih bolesnika, kao i osoba oboljelih od šećerne bolesti (dijabetičari). Iako se komplikacije gripe mogu dogoditi kod svake oboljele osobe, one se ipak češće razvijaju u populaciji pod povećanim rizikom – starije osobe, osobe s kroničnim oboljenjima kao što su srčana i plućna oboljenja, dijabetičari, osobe s oslabljenim imunološkim sustavom (oboljeli od karcinoma, transplantirane osobe, zaraženi HIV-om) i ostale kronično oboljele osobe.

Oblici preventive

Uvijek dobro perite ruke. Ruke se pravilno peru dvadesetak sekundi. Dobro ih nasapunajte, a zatim temeljito isperite toplom vodom. Ako ste vani, možete koristiti i vlažne maramice ili tekuće dezinficijense. Također potrudite se što manje dirati lice jer ćete prljavim rukama bakterije prenijeti na sluznicu.

Izbjegavajte zatvorene prostore s puno ljudi. Ukoliko ih ne možete izbjeći i ako je gužva, stavite maramicu na usta i okrenite se od najglasnijeg kašljača.

Provjetravajteprostorije u kojima boravite i radite. Najbolje bi bilo da otvorite prozor svaka dva sata kako biste pustili unutra svježi zrak.

Držite u svim prostorijama visoku relativnu vlažnost zraka. Vlaga bi trebala biti 70 posto ili više. Ako je vani hladno, pada kiša ili snijeg, otvaranjem prozora i zračenjem nećete podići vlagu u prostoriji. Hladni zrak u sebi sadrži vrlo malo vlage i posušiti će i onu vlagu koju već imate u prostoriji. Dodatno vlaženje zraka trebate ovlaživačima zraka (npr. mokre krpe i ručnici na grijaćim tijelima ili aparatima za ovlaživanje zraka).

Održavajte nosnu sluznicu vlažnom. To možete učiniti pomoću spreja ili nosne pumpica s fiziološkom otopinom. Također možete nekoliko puta dnevno ispirati usnu šupljinu fiziološkom otopinom jer to smanjuje mogućnost svih respiratornih infekcija i stabilizira floru usne šupljine, a i smanjuje eventualni zadah iz usta.

Ostanite ili postanite fizički aktivni i dovoljno spavajte. San je vrlo bitan za očuvanje zdravlja jer naše tijelo treba barem sedam sati sna kako bi se moglo samo obraniti od bolesti. Neispavane su osobe tri puta sklonije prehladama.

Zdravo se hranite. Jedite svaki dan svježe voće i povrće, pijte puno vode. Vitamini i minerali iz voća i povrća štite nas od nastanka bolesti. Tu su i antioksidansi koji neutraliziraju slobodne radikale i hranjive tvari koje osnažuju imunitet.

Kada počne sezona prehlada trebali bi posebno paziti da u organizam unosimo vitamine C i E te betakaroten i cink. Vitamin C pronaći ćete u narančama i limunu, grejpu, kelju, cvjetači, brokuli i šparogama. Vitamin E dobit ćete ako budete koristili maslinovo ulje, pšenične klice, orašate plodove, špinat i žumanjak.

Iako je betakaroten povezan s mrkvom ima ga i u većini hrane narančaste i crvene boje poput bundeve, naranče ili slatkog krumpira. Cink možete crpiti iz raznovrsne hrane poput već spomenutih orašastih plodova, integralnih žitarica, mesa peradi, mahunarki te morskih delicija poput kamenica, rakova, morskih plodova i ribe. Nemojte zaboraviti na luk i češnjak koji su poznati saveznici u borbi protiv prehlada i jačanju imuniteta.

Ukoliko vam prehranom nije dovoljan unos vitamina, razmislite i konzultirajte se s liječnikom o uzimanju dodataka prehrani.

Ako vas ipak ulovi neki virus, virozu preležite i pijte puno tekućine jer nepreležana viroza može prerasti u nešto još puno gore.

Preporuke liječnika

????????Kako u Hrvatskoj epidemija gripe traje od Božića do Uskrsa, dakle barem četiri mjeseca odnosno trećinu kalendarske godine, jedini način za efikasnu prevenciju gripe je cijepljenje koje je u razvijenim zemljama jedna vrsta civilizacijske tekovine od koje svatko može imati samo koristi. Cijepljenje u Hrvatskoj započinje s obzirom na dostupnost cjepiva oko praznika Svih svetih što je dovoljno da se stvori titar zaštitnih protutijela do sezone gripe.

Cjepivo protiv gripe u sebi ne sadrži žive viruse, nego tri različita virusna antigena. Cijepiti se mogu gotovo svi uz konzultaciju s liječnikom. Liječnici preporučuju cijepiti se bez obzira na godine, a posebice se to odnosi na kronične bolesnike, osobe oslabljelog imuniteta i zdravstvene djelatnike. Uz uobičajena cjepiva, primjenjuju se i intramuskularno a moguće se cijepiti i intradermalnim cjepivom koje se primjenjuje površinski u kožu s manjom iglom. Cijepiti se može kod liječnika obiteljske medicine, pedijatra, u radnim ustanovama i županijskim ispostavama Zavoda za javno zdravstvo.

Osobe koje su se cijepile prošle godine svakako neka se cijepe i ove godine iz razloga pojačane imunosti. Tako će još dodatno osnažiti svoj imunološki odgovor spram uvijek opasnih virusa influence i u punom zdravlju dočekati nadolazeće blagdane i zimsko razdoblje.