Krv iz pupkovine – dragocjeni izvor krvotvornih matičnih stanica

Tijekom fetalnog razvoja mijenja se mjesto stvaranja krvnih stanica. Veći dio trudnoće krvotvorne matične stanice (KMS) nalaze se u jetri. Tek pred kraj trudnoće KMS se iz jetre, putem krvi, sele u koštanu srž gdje se usađuju i ostaju cijeli život. Ovo kretanje KMS iz jetre u koštanu srž traje još nekoliko dana nakon poroda. To je razlog zašto se u vrijeme rođenja djeteta, u krvi koja se nalazi u pupčanoj vrpci i posteljici, može naći veliki broj KMS. Iz KMS pupkovine mogu se razviti sve vrste stanica krvi i imunosnog sustava.

Koštana srž je najčešći izvor alogenih (od druge osobe) krvotvornih matičnih stanica. U perifernoj krvi se krvotvorne matične stanice nalaze u većem broju samo nakon poticanja stanica koštane srži primjenom određenih lijekova. Tek tada se mogu prikupiti u dovoljnom broju za transplantaciju. Usprkos velikom broju dobrovoljnih darivatelja koštane srži još uvijek 30% bolesnika ne može biti liječeno transplantacijom KMS jer u registru nemaju tkivno podudarnog darivatelja. Darivanjem krvi iz pupkovine u javnu banku dajemo šansu i ovim bolesnicima da nađu tkivno podudarnog darivatelja i budu liječeni transplantacijom.

Zahvaljujući naporima Zaklade Ana Rukavina, u Hrvatskoj postoji Banka krvi iz pupkovine. Sve što buduće mame trebaju znati o pohranjivanju stanica koje život znače slijedi u nastavku teksta.

1. Što je to krv iz pupkovine?

Krv iz pupkovine, koja se još naziva i umbilikalna krv, je krv koja se nalazi u krvnim žilama pupčane vrpce i posteljice. Nakon rođenja djeteta, pupčana vrpca se podveže i ta krv ostaje u krvnim žilama. Istraživanja su pokazala da se u krvi pupkovine nalaze visoko vrijedne matične stanice iz kojih, osim stanica koštane srži, mogu nastati i druge stanice.

2. Što su matične stanice i čemu služe?

Matične stanice imaju sposobnost stvaranja različitih tkiva, organa i sistema ljudskog tijela. Matične stanice, koje se nalaze u krvi iz pupkovine, imaju sposobnost stvaranja stanica koštane srži i imunološkog sustava. Iz tih stanica nastaju eritrociti stanice koje prenosi kisik, leukociti stanice koje služe za obranu organizma i trombociti stanice koje sprečavaju nastanak krvarenja. U ljudskom organizmu postoje tri izvora tih stanica. To su koštana srž, periferna krv i krv iz pupkovine. U današnje vrijeme, matične stanice se primjenjuju u svrhu liječenja hematoloških bolesti, kao što su leukemija i oboljenje limfoma. Nakon primjene kemoterapije i prethodne pripreme, matične stanice se putem periferne krvi infundiraju bolesniku te se na taj način bolesna koštana srž zamijeni zdravom. Sposobnost tih stanica da se razviju u druge stanice i organe otkrivena je tek nedavno, što će možda otvoriti nove mogućnosti u liječenju mnogih bolesti (tzv. regenerativna medicina), kao što su infarkt miokarda, oštećenja spinalne moždine, moždani infarkt ili Alzheimerova bolest. Danas su najintenzivnija istraživanja upravo u tom pravcu te je moguće očekivati veliki napredak na tom području.

3. Koja je razlika između matičnih stanica pupkovine i ostalih matičnih stanica?

Matične stanice iz pupkovine su najmlađe stanice. Druge po redu stanice su embrionalne stanice, koje se, zbog etičkih prijepora, više ne primjenjuju u liječenju. Treća i najstarija skupina su odrasle matične stanice koje se nalaze u djece i odraslih. One su već usmjerene prema određenom tkivu, na primjer matične stanice koštane srži i periferne krvi. Te stanice nemaju takvu proliferativnu sposobnost kao stanice pupkovine ili embrionalne stanice.

4. Koji je princip liječenja matičnim stanicama?

Današnji princip liječenja sastoji se od toga da se visokim dozama citostatika i zračenjem uništi bolesna koštana srž, međutim, tim se postupkom istovremeno uništavaju i matične stanice bolesnika. Bez drugih matičnih stanica, bilo da su to vlastite matične stanice bolesnika pohranjene u tekući dušik ili matične stanice davatelja, odnosno umbilikalne krvi, život bolesnika ne bi bio moguć. Bez pomoćih tih stanica bolesnici ne mogu preživjeti više od dva do tri mjeseca. Na današnjem stupnju razvoja medicine, istraživanja su pokazala, da se osim razvoja tih stanica u stanice koštane srži, mogu razviti stanice mišića, živčanog tkiva ili krvnih žila. Danas su najintenzivnija istraživanja upravo u tom pravcu te je moguće očekivati veliki napredak na tom području.

5. Koje se sve bolesti liječe transplantacijom matičnih stanica krvi iz pupkovine?

Najčešće se transplantacijom liječe bolesnici oboljeli od leukemije i drugih malignih bolesti, te bolesnici s nasljednim poremećajem imunosnog sustava, metabolizma i sinteze hemoglobina.

Maligne bolesti: akutna limfocitna leukemija, akutna mijelocitna leukemija, kronična mijeloična leukemija, mijelodisplastični sindrom, neuroblastom. Nemaligne bolesti: adrenoleukodistrofija, amegakariocitna trombocitopenija, Blackfan-Diamondov sindrom, kongenitalna diskeratoza, Fankonijeva anemija, Guntherova bolest, Hunterov sindrom, Hurlerov sindrom, teška aplastična anemija, Kostmanov sindrom, Lesch-Nyhanov sindrom, osteopetroza, teška kombinirana imunodeficijencija, talasemija, x-vezan limfoproliferati.

6. Zašto je tolika pažnja usmjerena prema matičnim stanicama pupkovine?

Jednostavnija podudarnost

U slučaju transplantacije matičnih stanica koštane srži ili periferne krvi potrebna je stopostotna podudarnost primatelja i davatelja kako bi se izbjegle po život opasne komplikacije, kao što je reakcija transplantata protiv primatelja. Stanice pupkovine su manje zrele te imaju manji imunogeni potencijal. Stoga u transplantaciji krvi iz pupkovine nije potrebna stopostotna podudarnost da bi se ostvario uspjeh jednak ili u nekim slučajevima bolji nego klasična transplantacija matičnih stanica.

Dostupnost

Za razliku od drugih tipova transplantacije, krv iz pupkovine odmah je na raspolaganju i može se upotrijebiti za transplantaciju. U mnogim bolestima koje se danas liječe transplantacijom matičnih stanica vrijeme je važan činitelj u uspjehu liječenja. Ukoliko se s liječenjem počne ranije, uspjeh transplantacije je bolji. Iz tih razloga, krv iz pupkovine ima prednost nad drugim izvorima matičnih stanica.

Manja učestalost komplikacija

Kako matične stanice krvi iz pupkovine imaju manju imunogenost, tj. još su uvijek nezrele, reakcija transplantata protiv primatelja je manje učestala i manje izražena. Prema nekim istraživanjima, učestalost te reakcije u bolesnika liječenih krvlju iz pupkovine je oko šest posto, dok učestalost u bolesnika liječenih koštanom srži ili perifernom krvi iznosi od 15-25 posto.

7. Što je reakcija transplantata protiv primatelja?

Reakcija transplantata protiv primatelja je česta i u nekim slučajevima smrtonosna. Reakcija nastaje kada matične stanice prepoznaju domaćina kao strano tijelo i pokušavaju ga odbaciti. Pandan toj reakciji je reakcija odbacivanja organa. Za razliku od reakcije odbacivanja organa, gdje tijelo pokušava odbaciti transplantirani organ, ovdje transplantirane stanice (organ) pokušavaju odbaciti domaćina. Za razvoj reakcije bitno je postojanje razlike u tzv. genima tkivne snošljivosti ( engl. Human Leukocyte Antigens-HLA).

8. Što je HLA sustav?

Sustav antigena tkivne snošljivosti zadužen je za prepoznavanje vlastitih stanica od stanica drugog porijekla (stanice raka, bakterije, virusi itd..). Ti antigeni nalaze se na površini leukocita i drugih stanica u tijelu. Dijele se u šest podskupina koje su označene slovima abecede. U klasičnoj transplantaciji potrebna je podudarnost u 6/6 tj u svih šest podskupina. U slučaju transplantacije krvi iz pupkovine potrebna je podudarnost 3/6 tj u tri od šest skupina. Razlog tome je nezrelost matičnih stanica pupkovine, koje stoga nakon transplantacije ne izazivaju tako snažnu reakciju kao odrasle matične stanice iz koštane srži.

9. Kako se odvija prikupljanje krvi iz pupkovine?

Krv iz pupkovine prikuplja se odmah nakon rođenja djeteta i njegovog odvajanja od posteljice. Dijete se od posteljice odvaja rezanjem pupkovine. Još dok se posteljica nalazi u maternici dezinficira se pupkovina nakon čega se ubode pupčana vena iglom spojenom s vrećicom koja omogućuje prikupljanje što veće količine zaostale krvi u posteljici. Postupak traje nekoliko minuta. Radi prikupljanja krvi iz pupkovine, uobičajeni tijek poroda se ne smije mijenjati. Sigurnost majke i djeteta je na prvom mjestu. Postupak prikupljanja krvi je bezbolan i nije opasan ni za majku ni za dijete.

10. Kako točno izgleda sam proces pohrane tih stanica?

Prikupljena krv iz pupkovine mora biti obrađena i pohranjena unutar 48 sati od poroda. Odmah nakon prikupljanja, krv se dostavlja u banku u kontroliranim uvjetima. Automatskom obradom prikupljene krvi uklanjaju se eritrociti i plazma, a izdvaja sloj leukocita u kojem se nalaze matične stanice. Taj sloj stanica koristi se za transplantaciju. Stanicama se dodaje krioprotektivna otopina koja omogućuje zamrzavanje na vrlo niske temperature. Zamrznute stanice se čuvaju u spremnicima s tekućim dušikom na -196°C.

11. Je li prikupljanje krvi uvijek uspješno?

Nažalost, prikupljanje krvi iz pupkovine nije uvijek uspješno. Ponekad je volumen krvi iz pupkovine nedostatan ili se krv može zgrušati tijekom postupka prikupljanja. To ne znači da postoji neki problem s Vašim zdravljem ili zdravljem Vašeg djeteta! Općenito se drži da tek svaka treća darovana krv zadovoljava postavljene kriterije za pohranu u javnu banku. Krv iz pupkovine koja ne zadovoljava zahtjeve kvalitete za javnu banku može se iskoristiti za unaprjeđenje procesa obrade i pohrane krvi, te istraživanja za razvoj transplantacije.

12. Je li količina važna kada je u pitanju krv iz pupkovine?

DA, potrebno je prikupiti svaki mililitar krvi iz pupkovine. Naime, broj matičnih stanica proporcionalan je volumenu krvi iz pupkovine. U većini slučajeva broj matičnih stanica u korelaciji je s pohranjenim volumenom. Što je veći volumen, više je stanica. To je posebno značajno u slučaju kada se umbilikalna krv donira u javnu banku koja pohranjuje transplantate za liječenje odraslih bolesnika. U slučaju kada se krv iz pupkovine pohranjuje za vlastite potrebe, volumen je važan, ali nije presudan za pohranu, jer se ne zna hoće li krv iz pupkovine biti korištena za liječenje djeteta ili odrasle osobe ili će biti upotrebljena za obnovu oštećenog tkiva za što će trebati manji broj stanica.

13. Tko može darovati krv iz pupkovine?

Većina žena može darovati krvi iz pupkovine. Međutim moramo biti sigurni da je darovana krv iz pupkovine sigurna za primatelja. Stoga svaka darivateljica krvi iz pupkovine ispunjava zdravstveni upitnik s pitanjima o njenom zdravstvenom stanju kao i o zdravstvenom stanju članova obitelji, uključujući pitanja o trudnoći i lijekovima koje uzima. Jedan dio pitanja odnosi se na Vaš trenutni i prethodni način života, a uključuje pitanja o seksualnoj aktivnosti i upotrebi droga. Trudnica koja daruje krv iz pupkovine mora biti punoljetna (starija od 18 godina). Nažalost, ne možete darovati krv u slučaju blizanačke ili druge višeplodne trudnoće. Kod višeplodnih trudnoća budući da je manja posteljica nego kod jednoplodne trudnoće, nakon poroda se ne može prikupiti dovoljno krvi iz pupkovine za javnu banku.

14. Može li prikupljanje matičnih stanica na bilo koji način naštetiti majci ili djetetu?

Krv se prikuplja kada se dijete rodilo, a pupčana vrpca je već podvezana i dijete odvojeno od posteljice. Prikupljanje je bezbolno, jednostavno i sigurno za majku. Samo prikupljanje ne remeti tzv. porođajna dob i nema utjecaja na normalan tijek porođaja. U većini slučajeva vrijeme prikupljanja krvi iz pupkovine traje oko 5 minuta, jer nakon toga dolazi do početka normalnih procesa zgrušavanja u pupčanoj vrpci i placenti.

15. Što su to banke krvi iz pupkovine?

Osnivanje banaka umbilikalne krvi znak je tehnološkog napretka, a početak rada takve banke svrstava Hrvatsku uz sam bok zemalja u kojima takvi programi već dugi niz godina žive. U bankama se pohranjuju matične stanice iz pupkovine koje mogu pomoći u liječenju mnogih po život opasnih bolesti. Kako se krv iz pupkovine može koristiti za transplantaciju krvotvornih matičnih stanica (KMS) na isti način i za iste bolesnike kao i koštana srž ili KMS iz periferne matične stanice, počele su se osnivati banke krvi iz pupkovine.

16. Koliko u Hrvatskoj ima banaka?

U Hrvatskoj postoje dvije vrste banaka za pohranu matičnih stanica iz pupkovine, dobrovoljna “Ana Rukavina” i obiteljska, odnosno banka umbilikalne krvi za vlastite potrebe. Pravilnikom o radu banaka umbilikalne krvi, koji je donijelo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, regulirano je da su ove dvije banke pod istim krovom. Jedina takva banka u Hrvatskoj nalazi se u Kliničkom bolničkom centru Zagreb.

17. Koliko se dugo mogu čuvati smrznute stanice?

Još uvijek nije poznato koliko dugo se zamrznuti pripravak krvi iz pupkovine može čuvati. Istraživanja pokazuju da krv iz pupkovine ima ista biološka svojstva kao i prije zamrzavanja nakon više od 15 godina čuvanja u tekućem dušiku.

U dobrovoljnim bankama krv iz pupkovine čuva se neograničeno dugo, odnosno do trenutka kada nekome zatreba. U slučaju da krv iz pupkovine treba osobi koja je tu krv darovala, a ona nije iskorištena u druge svrhe, krv iz pupkovine izdaje se bez plaćanja ikakvih troškova. U slučaju kada se krv iz pupkovine transplantira osobi koja nije darovala tu krv, naplaćuju se troškovi prikupljanja, obrade, čuvanja i transporta. Sadašnja cijena takve transplantacije je oko 15-20 000 EUR-a i plaća ju osiguravajuće društvo. Prema do sada dostupnim podacima, cijena prikupljanja, obrade, pohrane i čuvanja u obiteljskim bankama iznosi oko 1500 do 2000 EUR-a. Ugovor za čuvanje potpisuje se na 18 godina, tj. do vremena kada dijete čija je krv iz pupkovine prikupljena postane punoljetno. Tada ta osoba može nastaviti čuvati krv iz pupkovine ili je se odreći za dobrovoljnu banku. Razlika u cijeni između dobrovoljne i obiteljske je u troškovima prikupljanja, obrade, pohrane i čuvanja za vrlo velik broj uzoraka, koji se možda nikada neće upotrijebiti. Šansa da se jedna krv iz pupkovine iskoristi za transplantaciju je oko 1:30 000 do 100 000, ovisno o kojoj se etničkoj skupini radi. Kako se ne zna koja će se krv iskoristiti, sva prikupljena krv treba se na jednak način obraditi, testirati i čuvati.

18. Koja je razlika između javnih i obiteljskih banaka?

Javne banke su neprofitne ustanove i pohranjuju krv iz pupkovine za opću dobrobit. One su povezane u međunarodnu mrežu pa pohranjeni transplantati mogu biti korišteni za liječenje bolesnika širom svijeta. U obiteljskim bankama pohranjuje se krv iz pupkovine za osobne potrebe kako bi u slučaju potrebe bile iskorištene u liječenju članova obitelji. Ta krv je svojevrsno biološko osiguranje. S obzirom da nije točno poznata svrha za koju će stanice u budućnosti biti korištene, ne postoje jasno definirani zahtjevi kvalitete koje autologna krv iz pupkovine pohranjena u privatnu banku mora zadovoljiti. Stoga se u obiteljsku privatnu banku pohranjuje sva prikupljena krv iz pupkovine koju je moguće adekvatno obraditi.

19. Koliko košta pohranjivanje stanica u obiteljske banke?

Cijena pohrane i čuvanja do djetetove punoljetnosti (18 godina) iznosi oko 15.000 kuna, dok je cijena vađenja krvi iz pupkovine i priprema za dostavu 1.000 kuna, što se plaća rodilištu u kojem se krv iz pupkovine uzima. Krv iz pupkovine se može pohraniti samo jednom u životu, u vrijeme rođenja.

20. Koji su glavni razlozi za doniranje krvi pupkovine u javne banke?

Današnji princip liječenja sastoji se od toga da se visokim dozama citostatika i zračenjem uništi bolesna koštana srž, međutim, tim se postupkom istovremeno uništavaju i matične stanice bolesnika. Bez drugih matičnih stanica, bilo da su to vlastite matične stanice bolesnika pohranjene u tekući dušik ili matične stanice davatelja, odnosno umbilikalne krvi, život bolesnika ne bi bio moguć. Bez pomoći tih stanica bolesnici ne mogu preživjeti više od dva do tri mjeseca.

21. Da li je potrebno nabaviti posebni materijal za prikupljanje krvi iz pupkovine za potrebe pohranjivanja u javnoj banci?

Nije potrebno. Obitelj koja daruje krv nema nikakvih troškova, dok u slučaju kada se krv iz pupkovine prikuplja za vlastite potrebe materijal za prikupljanje se naplaćuje. U tom slučaju materijal je uračunat u cijenu prikupljanja i pohrane. Na početku rada javne banke potrošne materijale nabavljala je Zaklada Ana Rukavina. Danas se javna banka financira iz sredstava banke za osobne potrebe.

22. Koliko košta pohranjivanje u javne banke i koliko se ondje čuva krv iz pupkovine?

Darivanje krvi iz pupkovine u javnu banku je dobrovoljno i anonimno. Obitelj koja daruje krv nema nikakvih financijskih obveza. Za sada nema podataka o vremenskom razdoblju u kojem se mogu sačuvati stanice krvi iz pupkovine. Većina javnih banaka krv iz pupkovine danas čuva 10 godina. Krv se čuva u tekućem dušiku na -196°C. Iz rezultata suvremenih znanstvenih istraživanja za pretpostaviti je da će se stanice, uz kontrolirane uvjete, moći čuvati neograničeno.

23. Da li se svaka umbilikalna krv može pohraniti u banku?

Na žalost NE. Kako se radi o transplantatu, potrebno je udovoljiti strogim kriterijima broja pohranjenih stanica, sterilnosti te odsutnosti zaraznih bolesti. Prema iskustvima drugih banaka, tek svaka treća donirana umbilikalna krv može se pohraniti, jer zadovoljava sve kriterije. U slučaju obiteljske banke, jedini uvjet je dovoljan broj stanica, dok drugi kriteriji osim sterilnosti nisu presudni. U ovom slučaju se ne radi HLA tipizacija niti virusološka obrada. U onim slučajevima kada je prikupljen malen volumen ili je broj stanica, obitelj odlučuje da li će unatoč toj činjenici ipak pohraniti krv iz pupkovine.

24. Da li carski rez utječe na proces prikupljanja krvi iz pupkovine?

Carski rez ne utječe na proces prikupljanja i on se radi na isti način kao i kada se prikuplja nakon normalnog poroda.

25. Što ako nekome zatreba baš krv iz pupkovine moga djeteta?

Javne banke krvi iz pupkovine dostavljaju podatke o raspoloživim transplantatima nacionalnim Registrima dobrovoljnih darivatelja matičnih stanica koji su povezani u međunarodnu mrežu. Kada nekom bolesniku zatreba liječenje transplantacijom krvotvornim matičnim stanicama, pretražuju se Registri. Šansa da donirana krv bude izdana je 15 % nakon što prođe deset godina od uvrštenja u Registar.

Obiteljska banka, odnosno banka krvi iz pupkovine za vlastite potrebe, ne ulazi u dobrovoljni Registar krvi iz pupkovine, jer nije namijenjena za liječenje drugih osoba osim članova obitelji.

26. Kolika je vjerojatnost da se to dogodi?

Krv iz pupkovine pohranjena u obiteljsku banku ne može biti izdana za liječenje drugog bolesnika jer je namijenjena za liječenje obitelji i vlasništvo je obitelji koja je krv pohranila.

27. Kolika je vjerojatnost da u javnoj banci nađemo adekvatnog donora?

Šansa da se jedna krv iz pupkovine iskoristi za transplantaciju je oko 1:30 000 do 100 000, ovisno o kojoj se etničkoj skupini radi. Kako se ne zna koja će se krv iskoristiti, sva prikupljena krv treba se na jednak način obraditi, testirati i čuvati.

28. Tko sve može koristiti stanice iz obiteljske banke?

Pohranjena umbilikalna krv vlasništvo je obitelji i može se koristiti za liječenje bilo kojeg člana obitelji. Ukoliko obitelj ima više djece preporuka je da se pohrani krv svakog djeteta ponaosob. Razlog tome je taj što je umbilikalna krv manje imunogena te je bolji izvor matičnih stanica.

29. Kako se umbilikalna krv dostavlja do banke krvi?

Krv iz pupkovine može biti do 36 sati na sobnoj temperaturi bez potrebe za pohranom u hladnjaku. No, u svakom slučaju bolje je krv što prije dostaviti u Banku. Za rodilišta u Zagrebu, prijevoz krv iz pupkovine organizira Klinički bolnički centar Zagreb. Za rodilišta izvan Zagreba krv se dostavlja sanitetski prijevozom ili putem kurirske službe.

30. Kako mogu donirati krv ako živim negdje izvan Zagreba?

Osim u zagrebačkim bolnicama, krv za pohranjivanje u javnoj banci prikuplja se i drugim gradovima diljem Hrvatske kao što su Split, Zadar, Osijek, Rijeka, Dubrovnik, Karlovac, Čakovec, Virovitica, Vinkovci, Pula, Koprivnica, Varaždin, Sisak, Slavonski Brod i Zabok koja se transportira do Zagreba. Dakle, svima u Hrvatskoj koji žele darovati krv iz pupkovine u javnu banku to je omogućeno.

31. Gdje se mogu dodatno informirati o pohranjivanju krvi iz pupkovine?

Sve dodatne informacije nalaze se i na internetskim stranicama www.zaklada-ana-rukavina.hr.