×

Proizvodi

Menopauza


Menopauza označava završetak reprodukcijskog ciklusa žene i često se rabi za opis cijelog razdoblja koje prethodi (premenopauza) i koje slijedi po prestanku menstruacijskih krvarenja (postmenopauza).

Menopauza2

U žena reproduktivne dobi od prve menstruacije do menopauze jajnici proizvode spolne hormone estrogene i progesterone. U tijelu žene u razdoblju oko menopauze nastaju promjene koje su posljedica smanjenog stvaranja hormona u jajnicima, prvenstveno estrogena. U prosjeku, već nakon četrdesete godine života (a ponekad i u kasnijim tridesetima) stvaranje hormona u jajnicima počinje polako slabiti, što se postupno nastavlja do 44-45. godine. Od tada pa još otprilike 5-10 godina traje prijelazno razdoblje, koje se u običnu govoru naziva klimakterij.

Na promjenu razine hormona žene reagiraju različito. U menopauzi, tri četvrtine žena osjeća značajne psihofizičke probleme. Pojava tih problema tijekom menopauze također ovisi o okruženju. Ukupna promjena koju pojedina žena osjeti ipak nije samo rezultat nedostatka hormona i jačine simptoma. Na nju utječu i mnogi drugi čimbenici kao što su svakodnevni stresovi uobičajeni za žene u toj dobi i mogućnosti (ili nemogućnosti) psihološke prilagodbe na njih, različita očekivanja, odrastanje i odlazak djece od kuće, uočljive posljedice starenja, blizina umirovljenja itd. Svi oni ponekad mogu biti uzrokom potištenosti i drugim promjenama raspoloženja, koje se nadovezuju jedna na drugu.

Kada menopauza obično nastupa?

Kod nas prosječna dob žena u menopauzi je oko 50 godina. No prosječni životni vijek žena je oko 80 godina, tako da žene mogu očekivati da će živjeti trećinu života s posljedicama menopauze.

Najčešći problemi kod menopauze

Rani kratkoročni problemi:

  •  valunzi
  •  noćno znojenje
  •  vrtoglavica
  •  glavobolje
  •  umor i nesanica
  •  razdražljivost
  •  depresivno raspoloženje
  •  oslabljena koncentracija i zaboravljivost
  •  suha koža i gubitak kose

Simptome nedostatka estrogena koji se javljaju dvije do pet godina nakon početka menopauze nazivamo zajedničkim imenom urogenitalne atrofije, a čiji simptomi su:

  •  osjetljivost, svrbež i suhoća vaginalne sluznice
  •  stanjenje sluznice mokraćne cijevi i mjehura, otežano i bolno mokrenje
  •  dolazi do pojave mlohavosti glatkih mišića u stijenci mokraćne cijevi i mjehura, posljedično se mijenja urodinamika i javljaju se problemi s mokrenjem.
  •  ostali tipični simptomi nedostatka estrogena su:
  •  bolovi u kostima i zglobovima, posljedica osteoporoze
  •  kardiovaskularne bolesti

Utjecaj menopauze na srce i kosti

Žene danas žive dulje od muškaraca, ali njihova kvaliteta života u zrelom razdoblju se pogoršava, zato što češće pate srčanožilnih (kardiovaskularnih) bolesti, osteoporoze, artritisa, reumatskih bolesti, osteoartritisa, inkontinencije, depresije i raka. Do menopauze krvožilni sustav zaštićen je pozitivnim učincima ženskih spolnih hormona, a nakon menopauze prirodni obrambeni sustav više ne postoji. Često se povećava i razina kolesterola i masnoće u krvi, tako da se ubrzava razvoj ateroskleroze. Nekoliko godina nakon menopauze, učestalost srčanih udara kod žena se bliži broju srčanih udara u muškaraca.

Kako žene mogu pomoći sami sebi?

Zdrav način života te zdrava prehrana bogata kalcijem, dovoljno sna, nepušenje, ograničena potrošnja rafiniranih ugljikohidrata, alkohola i kofeina, unos dovoljne količine vitamina i minerala, omega masnih kiselina, redovita tjelesna aktivnost, umjereno sunčanje, druženje s prijateljima, joga, meditacija ili druge metode smirivanja tijela i uma, sve to može smanjiti učestalost i intenzitet fizioloških simptoma menopauze. Štoviše, dodaci prehrani u kombinaciji s uravnoteženom prehranom, tjelovježbom i držanjem stresa pod kontrolom mogu pomoći ženama u razdoblju predmenopauze i menopauze.

Ublažavanje tegoba

Glavni način liječenja simptoma menopauze je hormonska naknadna terapija (HNT), ali iako pozitivno djeluje na neke žene, kod drugih izaziva nuspojave. Kako bi ublažile simptome menopauze, mnoge žene sve češće se okreću prirodnim sredstvima. Osim biljnih preparata, vježbanja, meditacije i joge, simptome menopauze može ublažiti i masaža. Refleksologija stopala također može pomoći u olakšavanju menopauze.

Također je važna i uravnotežena prehrana u kojoj dominiraju složeni ugljikohidrati, kalcij i biljni estrogeni. Zato jedite grah, mrkvu, krumpir, papaju i mango, jer potiču proizvodnju progesterona. Hranu obogatite i fitoestrogenima koji djeluju poput estrogena (kikiriki, kukuruz, pšenica, sjemenke lana, jabuke i badem, soja), a izbacite maslac, kavu, šećer i alkohol. Redovito konzumirajte cink, vitamin C i vitamin B5. Ako želite smanjiti valove vrućine, pijte hladnu vodu, smanjite razinu stresa i rabite pamučnu odjeću i posteljinu i dopustite svojoj koži da diše.

Biljni preparati

Uz hormonsku nadomjesnu terapiju, koja nije pogodna za svaku ženu, i zbog mogućih nuspojava sve manje popularnu, komercijalno su dostupni mnogi biljni pripravci za liječenje menopauzalnih problema.

Dijetetski dodaci koji sadrže fitoestrogene (prirodne tvari koje su slične kemijske strukture kao ženski spolni hormoni) mogu se uzimati kako bi vratili hormonalnu ravnotežu, a time i smanjiti probleme menopauze. Istraživanja pokazuju da fitoestrogeni snižavaju vrijednosti ukupnog, “lošeg” LDL kolesterola te triglicerida u krvi. Najvažniji fitoestrogeni su izoflavonoidi, koje se među prehrambenim proizvodima može naći uglavnom u soji, crvenoj djetelini i sjemenu lana. Pozitivno djeluju kod nesanice, lupanja srca, navale vrućine, a imaju i pozitivan učinak na izgled kože, kojoj daju fleksibilnost, i ženama pomažu u održavanju mladolikog izgleda.

Kvaliteta biljnih pripravaka

Nisu svi dodaci prehrani na osnovi ljekovitog bilja jednake kvalitete. Važno je znati sastav, jer samo standardizirani ekstrakti biljaka pažljivo odabranih s poznatim sadržajem aktivnih tvari i kontroliranih u svim fazama proizvodnje će pružiti pomoć pri uklanjanju neugodnih simptoma ovog prirodnog događaja u životu žene.