Migrena

Glavobolja je među najučestalijim bolnim senzacijama u čovjeka. Smatra se da dvije trećine pučanstva bar jedanput godišnje ima glavobolju. U najširem smislu pod glavoboljom podrazumijevamo bol lokaliziranu u području glave, lica i gornjeg dijela vrata.

Iako postoji neizmjerno mnogo uzroka, a time i vrsta glavobolja, prema etiologiji i patološkom mehanizmu, te kliničkoj slici, glavobolje dijelimo u četiri osnovne skupine:

1.      Vaskularne glavobolje

2.      Tenzijske glavobolje

3.      Neuralgije

4.      Simptomatske glavobolje

Migrena je jedna od najčešćih vrsta glavobolja, neurološka bolest karakteristična za oko 15-20% populacije. Obično se javlja između 20 i 40-te godine života, ali se može javiti i u djetinjstvu i starijoj životnoj dobi. Najčešće pogađa žene, dok je kod muškaraca nešto rjeđa.

Migrena spada u kategoriju vaskularnih glavobolja te razlikujemo:

• migrenu bez aure (obična migrena)
• migrenu s aurom (klasična migrena)
• migrenu s produženom aurom (migrena s komplikacijama)

Simptomi

Migrenu karakterizira izuzetno jaka glavabolja, koja zahvaća obično jednu polovinu glave i praćena je pulsirajućom boli. Javlja se periodično, a može biti praćena mučninom,  povraćanjem i u nekim slučajevima poremećajima vida.

U okidače migrenoznih glavobolja ubrajaju se menstrualni ciklus, menopauza, nagle promjene vremenskih prilika, stres, fizički napor i konzumacija određene vrste hrane ( čokolada, neki sirevi ) kao i alkohol.

Migrena obično počinje aurom gdje određeni signali nagoviještavaju početak migrene poput pojave iskrica ili linija u obliku munja u vidnom polju, vrtoglavice, poremećaja vida, poremećaja govora ili motorike. Ovi signali mogu trajati nekoliko minuta do sat vremena. Može se javiti i patološka glad, naročito potreba za slatkim.

Nakon aure, počinje pulsirajuća jaka bol, jednostrana, premda ponekad može biti i tupa ili probadajuća. Bol je u većini slučajeva praćena mučninom i povraćanjem, fotofobijom (osjetljivost na svijetlost ) ili osjetljivošću na glasnije zvukove.
Pri kraju napada, u nekim slučajevima, javlja se i poliurija (pojačano mokrenje). Bolna faza obično traje od 4 do 72 sata kod odraslih, ili 1 do 48 sati kod djece. Učestalost napada migrene varira od nekoliko puta u životu do nekoliko puta tjedno. Prosjek kod ljudi koji pate od migrene je 1 do 3 napada mjesečno.

Sam uzrok i nastanak migrene je dosta nejasan. Određeni simptomi ukazuju na to da dolazi do suženja krvnih žila u mozgu, što dovodi do manjka kisika u stanicama, što dovodi do aure, nakon čega se iste krvne žile šire i izazivaju bol. Bol može biti i posljedica upale živca, i djelovanja na stjenke krvnih žila, a posebno se ističe važnost djelovanja neurotransmitera 5-hidroksitriptamina ( posrednik u prijenosu podražaja u CŽS-u), čija se količina smanjuje tokom napada migrene.

Liječenje

Terapija migrene podrazumijeva terapiju lijekovima, koja podrazumijeva liječenje akutnog napada i prevenciju napada ( kod blagih migrena se koriste analgetici (acetilsalicilna kiselina, paracetamol u kombinaciji sa kofeinom i sl.), dok se kod ozbiljnijih oblika koriste alkaloidi ražene glavice (ergot-alkaloidi) i agonisti specifičnih 5HT 1 B/D receptora.
Također, dugoročno treba promijeniti način života i prehrane a u nekim slučajevima potrebna je i psihoterapija i/ili akupunktura koje daju jako dobre rezultate.

Preventiva

Migrena se može spriječiti djelovanjem na faktore koji su promjenljivi kao što su promjena načina života, izbjegavanje određene vrste hrane i alkohola, bavljenje jogom i meditacijom, međutim na hormonski status i metereološke uvjete se ne može utjecati. Također, treba izbjegavati sve ono što može isprovocirati napad (određena hrana, neispavanost).

Redovan ritam spavanja je izuzetno važan kod pacijenata sa migrenom. Taj ritam se mora održavati i preko vikenda i za vrijeme godišnjeg odmora. Česte su takozvane vikend-migrene koje su prouzrokovane predugim spavanjem.

Hormoni mogu utjecati na migrenu. Kod svake desete pacijentice su napadi vezani za određeni dio menstrualnog ciklusa.
Neke žene osjete pozitivne promjene kada prestanu uzimati kontraceptivne pilule, dok neke profitiraju od hormonalnih lijekova.

Promjene u životnim navikama su neophodne da bi se preventivno djelovalo na migrenu:

• izbjegavanje napora i stresa
• redovna opuštanja
• uredan život (spavanje, obroci)
• zdrav život (prestanak sa pušenjem i alkoholom)
• sportske aktivnosti kao plivanje, vožnja bicikla, šetnja (20-30 minuta 3-4 puta tjedno)
• jačanje psihe, autogeni trening
• eventualno psihološka pomoć