Dobro jutro i još ljepši dan vam želimo!

Ako niste znali danas je Svjetski dan spavanja. Ovaj neobičan dan se obilježava od 2008. godine sa ciljem ukazivanja na važnost spavanja sa aspekata medicine, obrazovanja, društvenog života i sigurne vožnje, a slavi se petak prije službenog početka proljeća.

Poremećaji spavanja i njihova prevencija su u centru pozornosti Međunarodne zdravstvene organizacije. Stoga je njezin zadatak i obveza podsjetiti ljude o problemima nedostatka sna i nesanice, pozivajući čovječanstvo na zdrav način života. Više od 10% stanovništva u razvijenim zemljama pati od nesanice, a svaka druga osoba na Zemlji ima jedan ili više simptoma poremećaja spavanja.

Ako ne spavate dovoljno, uništavate vaš cirkadijalni ritam – bioritam koji je ključan da se uskladite s okolinom…
Znanstveno je dokazano da vaš tjelesni sat može odrediti kad ste u danu spremni obavljati najzahtjevnije zadatke.
Ako poremetite bioritam, imat ćete manje energije; što znači da ćete biti manje produktivni.
Ostajete li budni nakon ponoći, također remetite cirkadijalne ritmove, što može dovesti do niza kroničnih problema sa snom.

Potrebe za snom variraju od osobe do osobe i mijenjaju se tokom života.Većini odraslih osoba potrebno je 7 – 8 sati spavanja kroz noć.Za razliku od nas,odraslih , novorođenčadi je potrebno 16 – 18 sati spavanja dnevno , a predškolskoj i odrasloj djeci najmanje 9 sati sna.

Nesanica može nastati iz mnogo različitih razloga. Neki od njih su :

*Korištenje psihoaktivnih supstanci poput kofeina, nikotina, marihuane, alkohola i određenih lijekova

*Hormonalne promjene koje se dešavaju npr. pred menstruaciju ili u menopauzi

*Prestanak upotrebe antidepresiva

*Životni događaji poput straha, stresa, tjeskobe, problema na poslu, financijskih problema ili rođenja djeteta

*Mentalni poremećaji poput ADHD-a (poremećaj pažnje i hiperaktivnosti), depresije ili opsesivno kompulzivnog poremećaja

*Rad u noćnoj smjeni ili putovanje avionom

*Problemi sa štitnom žlijezdom (prekomjerno lučenje hormona)

*Prestanak uzimanja tableta za spavanje prouzrokuje još veću nesanicu dok se tijelo ne vrati u ravnotežu

Najnovija istraživanja pokazuju kako veliku ulogu u poremećaju spavanja ima lučenje melatonina.Što je on zapravo?

Melatonin (N-acetil-5-metoksitriptamin ) , hormon je kojeg stvara epifiza, mala žlijezda u sredini mozga. Već dugo se zna da je melatonin regulator dnevno-noćnog ritma i da njegovo izlučivanje ovisi o izmjenjivanju dana i noći. Melatonin se isključivo i samo luči za vrijeme noći i tame, a kao poticaj za lučenje je boravak preko dana na sunčevom svijetlu. Dakle mozak mora dobiti informaciju da je završio dan i započela noć kako bi se stvarao melatonin Brojna znanstvena istraživanja potvrđuju da melatonin igra ulogu najjačeg antioksidansa u tijelu.

Na melatonin utječe hormon stresa kortizol tako da ga blokira. Visoki kortizol preko dana i navečer rezlultira će smanjenim izlučivanjem melatonina. U tom slučaju podložni smo nastanku mnogih bolest Osobe koje nedovoljno spavaju ili koje preteruju u spavanju imaju veći rizik od kardiovaskularnih oboljenja, hipertenzije, kod njih imunitet opada, smanjuje se sposobnost metabolizma glukoze i povećava se rizik od dijabetesa. Nedostatak sna ili njegov višak može dovesti  do poremećaja mentalnih funkcija i kratkoročno i dugoročno. Pored toga  nedovoljno spavanje utječe na to da se u toku dana osjećate umorno, indisponirano, iritirano i dekoncentrirano. Duže trajanje nesanice  može izazvati depresiju.

Nadomještanje melatonina može se provoditi putem oralnih pripravaka, tableta, kapsula, ili oralnih sprejeva Melatonin treba uzimati 2 sata prije odlaska na spavanje da bi započeo djelovati tj. da bismo zaspali. Pri tome prostorija u kojoj spavamo mora biti totalno zamračena, jer svijetlo inaktivira. melatonin.

Kod kronične nesanice propisuju se hipnotici i sedativi. Ovi lijekovi su učinkoviti na kraće vrijeme, ali stvaraju navikavanje i zato nisu pogodni za duže korištenje jer se tijelo prilagodi njihovom utjecaju. Mogu prouzrokovati i blagu ovisnost. Efekti ovih lijekova često traju i ujutro kad se probudite i osjećate se omamljeno i usporeno.

I  na kraju o higijeni sna koju ne smijemo zanemariti:

* ograničavanje dnevnog drijemanja na manje od 30 minuta dnevno, po mogućnosti u ranim popodnevnim satima;

*izbjegavanje stimulansa i sedativa;

*izbjegavanje teških jela i minimiziranje tekućine u roku od dva do tri sata prije spavanja;

*umjerene vježbe dnevno, najbolje ujutro ili rano popodne;

*maksimiziranje izlaganja jakom svijetlu tokom dana i minimiziranje svjetla noću;

*stvaranje udobnih uslova za san;

*i odlazak u krevet samo kada se osjećate pospano.

Djelatnici Ljekarna Pavlić žele vam da se večeras naspavate „ ko* ljudi“! Sretno !!!!

 

 

Olja Badovinac Karajčić, mr.ph.